Čeka nas uzbudljiva 2013. godina…

Postavljeno od  //  06/01/2013  //  Zanimljivosti  //  Comments Off on Čeka nas uzbudljiva 2013. godina…

Čovječanstvo je uvijek očekivalo da se nešto događa u svemiru, a 2013. godina u tome neće biti izuzetak. Više ne zamišljamo raznorazna božanstva nad našim glavama i na nebesima, već gore šaljemo vlastite rakete, sonde i ljude, koji istražuju svemirska prostranstva.

Godina 2013. će, sudeći po tome, biti vrlo uzbudljiva, jer će se u sve to aktivnije uključiti zemlje nove u svemirskim istraživanjima, poput Indije i Kine, ali i privatne tvrtke, poput SpaceX-a, Orbital Sciencesa te Virgin Galactica.

NASA-u čeka borba za budžet i vlastite ciljeve, ali istovremeno će i ta najpoznatija svemirska agencija ponuditi ove godine nekoliko spektakularnih novih misija. Uz sve to, možemo očekivati i nekolicinu novih te neočekivanih otkrića i objava. U pregledu donosimo kako će nam 2013. godina izgledati u svemirskim istraživanjima.

Roboti istražuju Sunčev sustav

Ove godine najveći robot u Sunčevom sustavu – Curiosity, koji istražuje sastav tla na Marsu, stići će do svojeg zacrtanog cilja – podnožja planine Sharp, koja se uzdiže 4,5 kilometara iznad marsovskog tla. Planina Sharp se nalazi se u središtu kratera Gale, a Curiosity će i na putu do podnožja uzeti više uzoraka tla na analizu i vjerojatno otkriti nove i zanimljive stvari u vezi s Crvenim planetom i njegovom prošlosti.

Ono što će znanstvenici moći proučavati uzimanjem uzoraka s planine Sharp, jesu različiti slojevi marsovskih stijena, koji bi mogli dati uvid u to kako je Mars od vodenog svijeta postao pustinjski svijet.

No, nije Curiosity jedina misija NASA-e u Sunčevom sustavu. Sonda Juno, koja je na putu prema Jupiteru, trebala bi proletjeti i pored Zemlje, kako bi dobila ubrzanje na putu do Jupitera. Druge NASA-ine sonde čeka neizvjesna sudbina, jer zbog rezova u budžetu u NASA-i nisu sigurni kako će imati dovoljno sredstava za nastavak misije MESSENGER u orbiti Merkura. Ista misija nedavno je primijetila led na polovima tog planeta najbližeg našem Suncu.

Postoje i glasine kako bi se i dugovječna misija Cassini mogla naći ‘na panju’. Zasad izgleda kao da je Curiosity jedini siguran od bilo kakvih rezova i financijskih potresa u budžetu NASA-e.

Nove sonde

NASA ove godine ‘na nišanu’ svojih sondi ima tri nebeska tijela u našem susjedstvu – Mjesec, Mars i Sunce. Planiraju najmanje tri misije slanja sondi s ciljem proučavanja okoliša kod navedenih nebeskih objekata. Prva bi po redu trebala biti misija IRIS, koja bi u svemir trebala poletjeti u travnju. IRIS će proučavati Sunčevu koronu i heliosferu, kako bi znanstvenici bolje razumjeli pojavu solarnih baklji i drugih aktivnosti na površini Sunca.

Iduća misija nakon toga bit će LADEE, a njezin cilj je Mjesec. Lansiranje je planirano za kolovoz, a svrha je proučavanje Mjesečeve atmosfere i njezinog utjecaja na astronaute koji bi se mogli naći na nekoj budućoj bazi na Mjesecu.

U studenom je planirana misija MAVEN, koja bi trebala proučavati atmosferu Marsa i otkriti kako je točno Crveni planet ostao bez vode i ima li ili ne tragova metana, potencijalnog znaka života.

Proučavanje Zemlje

Ukoliko volite sve one prekrasne fotografije Zemlje snimljene satelitima iz orbite, NASA priprema još jedan, koji bi se trebao pridružiti Landsat programu. Lansiranju LDCM satelita očekuje se u veljači, a znanstvenicima će omogućiti velike količine korisnih podataka o poljoprivredi, vremenu i utjecaju čovjeka na naš planet. Za sve nas ostale, bit će to prilika za još spektakularnih fotografija Zemlje iz svemira. Projektu LDCM ove godine će se pridružiti i Europska svemirska agencija (ESA) sa satelitom Aeolus, koji će proučavati vjetrove na našem planetu.

Pomrčine Mjeseca i Sunca

Ovdje pričamo o regularnim događanjima, a nema ništa regularnijeg u događajima od plesa Mjeseca i Sunca u svemiru. Točnije, ove godine nas očekuju dvije pomrčine Sunca i tri pomrčine Mjeseca.

25. travnja – prva pomrčina Mjeseca
10. svibnja – prva pomrčina Sunca, vidljiva s istočnog dijela južne Zemljine polutke (Australija)
25. svibnja – druga pomrčina Mjeseca
18. listopada – treća pomrčina Mjeseca
3. studenog – druga pomrčina Sunca, koja će biti vidljiva od Sjeverne Amerike do Centralne Afrike. Ta će pomrčina biti specifična i po tome što će neki dijelovi svijeta zapravo vidjeti tanak prsten Sunca kojeg Mjesec neće moći pokriti.

Vatreno na Suncu

Ova godina označit će sam vrhunac aktivnosti naše zvijezde u takozvanom 11-godišnjem solarnom ciklusu. To znači kako će Sunce ove godine proizvesti najviše tamnih pjega, solarnih baklji i vjetrova. Astronomi očekuju nove i još veće spektakularne solarne oluje, koje će svojim kamerama uhvatiti sateliti koji budno promatraju aktivnosti na površini Sunca. To znači i nove aurore na polovima našeg planeta.

Ipak, astronomi tvrde kako će ovaj solarni maksimum biti najslabiji u posljednjih 100 godina, no to ne znači kako će biti i manje uzbudljiv.

Egzistencijalna kriza NASA-e

Kad doista svedemo sve na ‘dva i dva’, NASA je zapravo relikt iz perioda Hladnog rata. Cilj stvaranja te agencije bio je pobijediti Ruse u njihovoj igri. Rusi su dobili utrku slanja prvog čovjeka u svemir i orbitu oko zemlje, no Amerikanci su uz pomoć NASA-e prvi poslali čovjeka na Mjesec.

No, Hladni rat završio je prije više od 20 godina, a NASA otad zapravo traži svoju pravu svrhu. Ova godina po svemu sudeći neće se razlikovati od prošle u tom pogledu. Čak je i američko Nacionalno istraživačko vijeće ponudilo svoju procjenu rada agencije, istaknuvši kako NASA nema sveobuhvatnu strategiju ili konsenzus oko toga što bi trebali raditi.

Razapeti su između tri koncepta – onog predsjednika Obame da se napravi misija na asteroid, da se napravi baza za istraživanja duboko u svemiru na Mjesecu ili da se napokon krene u ostvarivanje misije slana čovjeka na Mars. Kad se na to doda i činjenica kako Kongres nije previše oduševljen davanjem više sredstava NASA-i, čini se kako će oni još neko vrijeme nastaviti plutati u potrazi za svrhom i ciljem.

Indija i Kina u svemiru

Zemlje čije će ekonomije uskoro dominirati globalnom scenom ove godine će velikim koracima zakoračiti prema konačnoj granici – svemiru. Kina će pokušati svoje prvo meko spuštanje na površinu Mjeseca krajem 2013. godine, što bi trebao izvesti njihov satelit Chang’e 3. nastavit će i svoj program slanja astronauta u svemir. Ove godine planiraju poslati drugi dio svoje svemirske postaje u orbitu, odnosno modul Tiangong-2 te ljudsku posadu. Kinezi to 2020. planiraju dovršiti svoju stanicu u orbiti oko Zemlje.

Indija s druge strane cilja znatno više i dalje – prema Marsu. Ove godine lansiraju satelit, koji bi trebao stići u orbitu oko Crvenog planeta i proučavati njegovu klimu i povijest. Indija će ove godine isto tako u svemir lansirati i i prvi satelit Astrosat, isključivo namijenjen proučavanju astronomskih fenomena prateći x-zrake.

Rusi će pak ostati na lansiranjima Sojuz misija prema ISS-u, točnije njih osam ove godine. Isto tako, ruski budžet za svemirska istraživanja povećan je za ovu godinu i iznosi 4,2 milijarde dolara. Rusi su donijeli i plan budžeta za svemirske programe težak 70 milijardi dolara za razdoblje od 2013. do 2020. godine, a u njega su uključena proučavanja Mjeseca, Marsa i drugih nebeskih tijela te izgradnja novih centara za lansiranje misija u svemir te tehnološku modernizaciju.

Uspon privatnog svemirskog istraživanja

Američki komercijalni svemirski sektor ne luta i ne traga za ciljem kao NASA. Njihovo vrijeme tek dolazi, a prošle godine su napravili i prve velike korake naprijed. Ponajviše od svih, tu prednjači tvrtka SpaceX, koja je već dvaput lansirala raketu Falcon 9 prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) u 2012. godini.

Plan te tvrtke je kasnije ove godine testirati lansiranje gigantske rakete Falcon Heavy, koja bi imala nosivost dvostruko veću od bilo koje druge postojeće rakete, istovremeno nudeći prijevoz tereta po znatno nižoj cijeni.

Neće niti tvrtka Orbital Sciences sjediti na marginama, jer za ovu godinu planiraju lansiranje letjelice za opskrbu Cygnus prema ISS-u.

Tu je i Virgin Galactic, koji se ove godine nada testiranju raketoplana SpaceShipTwo, koji bi trebao turiste odvesti na sam rub svemira.

Isto tako ove godine će znanje i umijeće odmjeriti mnoge tvrtke i institucije u natjecanju koje je organizirao Google i koje se zove Lunar-X Prize. Cilj je vidjeti ima li netko od pretendenata tehnološko i financijsko rješenje za slanje rovera na Mjesec do 2015. godine.

Dnevnik.hr

 

Komentari su zatvoreni.