Astronomija je nauka koja se bavi opažanjem i objašnjavanjem pojava izvan Zemlje i njezine atmosfere. Astronomija proučava porijeklo, razvoj, fizička i hemijska svojstva nebeskih tijela: zvijezda, zvjezdanih sistema, planeta, crnih rupa i drugih objekata u svemiru, kao i procesa koji se događaju u njima. Osobe koje se bave astronomijom zovu se astronomi.
Astronomija je jedna od nauka u kojima amateri još uvijek imaju posebnu ulogu u otkrivanju i promatranju tranzicijskih pojava.
Riječ astronomija potiče iz starogrčkog i u slobodnom prevodu znači “zakon o zvijezdama”. Astronomiju treba razlikovati od astrologije koja je pseudoznanost o predviđanju ljudske sudbine promatranjem putanja zvijezda i planeta.
Podjela prema predmetu promatranja
- Astrobiologija proučava nastanak i evoluciju bioloških sistema u svemiru.
- Astrognozija je grana astronomije koja se bavi vještinom prepoznavanja sazviježđa i nebeskih objekata na nebu.
- Astrometrija se bavi proučavanjem putanja nebeskih tijela u svemiru i njihovim promjenama, određuje koordinatne sisteme i proučava kinematiku nebeskih tijela.
- Kozmologija proučava porijeklo i razvoj svemira kao cjeline.
- Galaktička astronomija bavi se proučavanjem strukture i dijelova naše galaksije – Mliječne staze.
- Izvangalaktička astronomija bavi se proučavanjem tijela izvan Mliječne staze.
- Galaktička formacija i evolucija proučava formiranje zvjezdanih sistema (galaksija) i njihov razvoj.
- Planetarne nauke proučavaju planete sunčevog sistema.
- Stelarna astronomija proučava zvijezde.
- Stelarna evolucija proučava razvoj zvijezde od njezinog stvaranja do svršetka.
- Zvjezdana formacija proučava uvjete i sile koje djeluju u unutrašnjosti oblaka plina i dovode do stvaranja zvijezde.
Podjela prema načinu istraživanja
Danas se astronomski podaci najvećim dijelom dobivaju analizom elektromagnetskih valova ali i subatomskih čestica (elektrona, protona, neutrina). U bliskoj budućnosti očekuje se i proučavanje gravitacijskih valova. Astronomiju tradicionalno dijelimo prema promatranom dijelu elektromagnetskog spektra:
- Optička astronomija: astronomija u dijelu elektromagnetskog spektra vidljivog ljudskim okom (valne dužine 400 – 800 nm).
- Infracrvena astronomija: astronomija u infracrvenom dijelu elektromagnetskog spektra (valne dužine 700nm – 1mm) .
- Radio astronomija: astronomija koja koristi instrumente slične radio/televizijskim antenama za istraživanje u području elektromagnetskih valova centimetarske i milimetarske dužine (valne duljine 30cm – 1mm).
- Astronomija u području visokih energija ili astronomija u rendgenskom (X), ultraljubičastom i gama elektromagnetskom spektru:
- Rendgenska astronomija – (valne dužine 5pm -10nm)
- Astronomija u ultraljubičastom području – (valne dužine 380nm – 10nm}
- Astronomija gama zraka
Dok se u optičkoj i radio astronomiji opažanja mogu vršiti s površine Zemlje, astronomija u području visokih energija je primjenjiva jedino iz svemira ili visokih slojeva atmosfere korištenjem aviona ili balona. Razlog tome je nepropusnost atmosfere za elektromagnetske valove kratkih valnih dužina. Slično tome, infracrveno zračenje koji dolazi iz svemira apsorbira vodena para u atmosferi, pa se opažanja provode sa suhih mjesta, visokih planinskih vrhova ili iz svemira.
Historija astronomije
Astronomija je vjerojatno jedna od najstarijih nauka, a u najranije doba izučavalo se kretanje Sunca, Mjeseca, planeta i zvijezda.
Astronomija je bila važna u određivanju kalendara, posebno nakon pojave ratarstva jer se kalendarom određivalo vrijeme početka i svršetka godišnjih doba (proljeće, ljeto, jesen, zima) i u skladu s njima vrijeme sjetve i žetve. Astronomija je također imala jako velik utjecaj na razvoj čovječanstva jer su prikupljeno znanje i iskustvo unaprijedili ekonomiju, trgovinu, pomorstvo. Stonehenge, poznati megalitski spomenik nastao je u razdoblju 3100. – 1500. g. pr. Kr. i smatra se da je imao funkciju zvjezdarnice, što svjedoči o ulozi koje je promatranje neba igralo u životu ljudi eneolitika.
Astronomska pomagala
- Teleskop
- Računar
- Zvjezdane karte
- Astro fotografija
- Opservatorij
- Radio teleskop
- Interferometar
- Spektroskop