Svemirski događaj godine: Dramatično slijetanje na Mars

Postavljeno od  //  24/12/2012  //  Misije  //  Comments Off on Svemirski događaj godine: Dramatično slijetanje na Mars

NASA-ina dvije i pol milijarde dolara teška misija Mars Science Laboratory (MSL), u sklopu koje je na Crveni planet stigao rover Curiosity, definitivno je događaj koji je, barem kada je riječ o svemirskim vijestima, plijenio najveću pažnju ove godine. Uspješno se slijetanje dogodilo 6. kolovoza, a na Zemlju je unutar nekoliko minuta kao dokaz poslana nekolicina fotografija s površine našeg planeta-susjeda. Uzbuđenje kojim su NASA, svemirski entuzijasti i dobar dio svjetske javnosti pratili početak ove misije posljednji je put zabilježeno 1997. godine i također je bilo vezano za Mars i nezaboravnu misiju Mars Pathfinder.

Od Curiosityja su očekivanja velika, poglavito u pogledu utvrđivanja postoji li na Marsu išta živo i postoji li ondje uopće mogućnost za život. Premda jasne i konačne odgovore na ta ključna pitanja još nije ponudio, u prvim mjesecima svog vrludanja po Crvenom planetu NASA-in je rover već donio pregršt zanimljivosti. Tako je, primjerice, emitirajući snimljenu poruku NASA-inog direktora Charlesa Boldena, postao prvim pošiljateljem ljudskoga glasa s nekog drugog planeta na Zemlju.

Nakon niza testova vlastite mobilnosti, na pravi je ‘posao’ krenuo krajem kolovoza, putujući do lokacije Glenelg na kojoj je kasnije obavio prva ozbiljnija ispitivanja tla i stijena. Usput je naišao i na kamenčić u obliku piramide nazvan po pokojnom NASA-inom inženjeru Jakeu Matijeviću.

Krajem rujna stiglo je prvo ozbiljnije otkriće. NASA je objavila kako je Marsom tekao potok vode, a jedan od njezinih znanstvenika William Dietrich rekao je: ‘Ovo je prvi put da zapravo gledamo šljunak kojeg je prenosila voda na Marsu. Ovo je prijelaz s nagađanja o postojanju potoka na njegovo promatranje.’

Rover je prvu rupu iskopao početkom listopada, a nedugo zatim naletio je na nekoliko neobičnih sjajnih predmeta, točnije zrnaca, za koje se pretpostavljalo da su ili minerali koji reflektiraju sunčevu svjetlost ili da su dio procesa formiranja tla na planetu. Analizirao je i marsijanski pijesak, za koji znanstvenici kažu da frapantno nalikuje vulkanskom pijesku kakav se može naći na Havajima.

Premda je u studenome šef misije John Grotzinger najavljivao objavu ‘otkrića za udžbenike’, sama NASA je demantirala glasine da je riječ o bilo čemu epohalnom, ponajmanje o pronalasku života. Ipak, na početku godišnje konferencije Američke geofizičke unije u San Franciscu rečeno je da su Curiosityjevi instrumenti u uzorcima tla otkrili organske tragove, tj. ‘vodene, sumporne i supstance klora’. No, prije brzanja s bilo kakvim zaključcima, rečeno je i da treba utvrditi je li riječ o materijalu koji je na Mars stigao sa samim roverom ili je eventualno doletio iz svemira. Otklone li se te dvije opcije, tek tada će biti moguće govoriti o nečem uistinu ‘konkretnom’, pa možda i za udžbenike iz povijesti.

NASA je isprva planirala da će misija MSL trajati dvije godine, no na upravo spomenutoj konferenciji u San Franciscu objavljeno je da se njezino trajanje produljuje na neodređeno, tj. koliko god bude znanstveno opravdano. Pomoćnik direktora NASA-e John Grunsfeld kaže da bi Curiosityjev termoelektrični generator mogao otkazati tek za nekih 55 godina, što znači da bi ova misija uistinu mogla potrajati.

Dnevnik.hr

 

Komentari su zatvoreni.