Ljudi su poslali mnogo misija u svemir, izvan našeg planeta da istraže naša susjedna nebeska tijela. Neke s ljudskom posadom, a neke robotske. Sada i tada, ti neustrašivi istraživači su pogledali prema domu da nam daju zadivljujuće i slike koje uvijek tjeraju na razmišljanje.
Astronaut Harrison Schmitt, polot lunarnog modula na Apollo 17, fotografisan je pored zastave SAD-a tokom NASA-inog zadnjeg spuštanja na Mjesec Apollo serije. Fotografija je napravljena na mjestu Taurus-Littrow dok je Schmitt bio u šetnji po Mjesecu.
Ovu sliku Zemlje u boji napravila je letjelica Galileo 11. decembra 1990, kada je otputovao na trogodišnji let do Jupitera. Antarktik je vidljiv na dnu slike, a zora se diže iznad Tihog oceana.
Ova slika Zemlje i Mjeseca u jednom okviru, prva takve vrste koju je ikad napravila neka letjelica, zabilježena je 18. septembra 1977, od NASA-inog Voyager 1 na udaljenosti od 7,25 miliona milja od Zemlje. Pošto je Zemlja je mnogo svjetlija od Mjeseca, Mjesec je kompjuterski umjetno osvijetljen u odnosu na Zemlju, tako da se oba tijela jasno vide na slici.
Misija Europske svemirske agencije Rosetta, koja je pratila komet napravila je ove infracrvene i vidljive slike tokom prolaska pored Zemlje, početkom marta 2005, a na putu do Kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko. Slika je omogućila Rosetta timu da kalibriraju svoje instrumente na realni objekt u prostor kako bi provjerili da je sve u ispravnom stanju.
Kultna slika izlazeće Zemlje, prva takve vrste koju je napravio astronaut iz lunarne orbite, pozdravila je astronaute Apollo 8 koji su bili na drugoj strani Mjeseca. Fotografija je ovdje prikazana sa originalnom orijentacijom, iako je češće viđena s mjesečevom površinom na dnu fotografije.
MESSENGER je proletio pored Zemlje 2. avgusta 2005 i omogućio je timu letjelice da testira nekoliko nstrumenata uzimajući nekoliko snimaka svoje planete. Kamera, osmišljena kako bi karakterizirala minerale koje može sadržavati kora Merkura, napravila je ovu kompozitnu sliku na lijevoj strani pomoću slikanja sa višestrukim valnim dužinama, dajući kontinentalnim područjima njihovu crvenu boju – rezultat visoke refleksije vegetacije u blizini infracrvenog dijela spektra.
Nakon što je prešao više od 727.000 milja u tri dana, Mars Reconnaissance Orbiter, okrenuo je kamere prema Zemlji na 15 avgusta, 2005. Njegov glavni cilj, dobivanje dnevne globalne slike Marsove meteorologije, odgođen je da pomogne naučnom timu Mars Color Imager-a da završi mjerenje osjetljivosti instrumenata i provjeri da nije došlo do kontaminacije u kameri tokom lansiranja.
Ova slika je snimljena od strane svemirske letjelice Cassini-a širokokutnom kamerom 15. septembra 2006, na udaljenosti od 1,3 miliona milja od Saturna i oko 930 miliona milja od Zemlje. Mjesec Enceladus je uhvaćen na lijevoj strani, ovijen u plavu boju i pratećen svojim oblakom čestica vodenog leda kroz Saturnov E prsten.
Ovo je prva slika Zemlje ikad snimljena sa površine planete iza Mjeseca. To je napravio Mars Exploration Rover Spirit jedan sat prije izlaska sunca na Marsu 63. Dana svoje misije. Pošto je Zemlja je previše mala da bude otkrivena na snimku snimljenom kolor filterom panoramskog fotoaparata, mala sličica prikazuje kombinaciju od četiri panoramske slike zumirane Zemlje.
Dio prvog “Obiteljskog portreta” sunčevog sistema koje je napravio Voyager 1 1990, ova slika Zemlje je napravljena s udaljenosti od više od 4 milijarde milja. Uslikana kao tačka samo 0,12 piksela, Zemlja je, kako je opisao saradnik Voyagera Carl Sagan: “… usamljeni trun okružen velikim kosmičkim mrakom. Za mene ona naglašava našu odgovornost da budemo ljubazni i suosjećajni jedni s drugima i da sačuvamo i njegujemo ovu blijedo plavu tačka, jedini dom za koji smo ikada znali.”