Astronomi su doveli NASA/ESA-in Hubble svemirski teleskop do krajnjih granica njegovih mogućnosti pronalaskom vjerojatno najudaljenijeg i najstarijeg objekta ikad viđenog u Svemiru.
Njegova svjetlost je putovala 13.2 milijarde godina prije no što je dospjela do Hubblea što odgovara crvenom pomaku od otprilike 10. Starost Svemira je 13.7 milijardi godina. Slabo vidljivi objekt, nazvan UDFj-39546284, je vjerojatno kompaktna galaktika plavih zvijezda koje su postojale 480 milijuna godina nakon Velikog praska, samo četiri posto trenutne starosti Svemira. Sitna je i preko stotinu takvih mini galaktika bi bilo potrebno da se napravi naša vlastita galaktika, Mliječna staza. Ova galaktika je udaljenija od populacije galaktika s crvenim pomakom od 8 koja je nedavno otkrivena u Hubbleovom Ultra Deep Field-u, uključujući i trenutno najudaljeniju potvrđenu spektroskopiju na crvenom pomaku od 8.6 (eso1041) i prasak gamma zraka crvenog pomaka 8.2 2009. godine (eso0917). Crveni pomak z=8.6 znači da je objekt viđen u stanju u kakvom je bio otprilike 600 milijuna godina nakon Velikog praska.
“Promatramo velike promijene u količini rađanja novih zvijezda koje nam govore da ako odemo malo dalje u prošlost da ćemo vidjeti još dramatičnije promijene.” rekao je Garth Illingworth iz University of California u Santa Cruzu. Astronomi su bili iznenađeni jer novi rezultati sugeriraju da je stopa nastanka galaktika rasla naglo, povećavajući se više od deset puta tijekom 170 milijuna godina koliko je prošlo između ere ovog novootkrivenog kandidata za novu galaktiku i ere nastanka populacije prethodno otkrivenih galaktika na crvenom pomaku od otprilike 8 (650 milijuna godina nakon Velikog praska). “Ova nam promatranja daju najbolji uvid do sada u samu prirodu ranije generacije prvotnih objekata koje tek moramo pronaći, dodao je Rychard Bouwens iz Leiden University u Nizozemskoj.
Astronomi još ne znaju točno kada su se prve zvijezde pojavile u Svemiru, ali ih svaki korak dalje od Zemlje vodi dublje u rane godine nastanka Svemira kada su se zvijezde i galaktike tek počinjale pojavljivati kao posljedica Velikog praska. “Krećemo se prema režimu u kojem su se odvile velike promijene. Još nekoliko stotina milijuna godina prema Velikom prasku bi trebalo biti vrijeme kad su se počele rađati prve galaktike.” ispričao je Illingworth. Bouwens i Illingworth su objavili otkriće u izdanju britanskog znanstvenog časopisa Nature 27. siječnja. Za još udaljenije proto galaktike koje tim očekuje ugledati zatrebat će infracrveni vid NASA/ESA/CSA-inog James Webb svemirskog teleskopa (JWST), koji je Hubbleov nasljednik. Njegovo lansiranje je planirano kasnije ovog desetljeća i JWST će omogućiti spektroskopska mjerenja koja će potvrditi objektovu objavljenu ogromnu udaljenost.
Godina dana detaljne analize bila je potrebna prije no što je objekt identificiran u Hubbleovim Ultra Deep Field — Infrared (HUDF-IR) podatcima koji su prikupljeni u kasnom ljetu 2009. i 2010. godine. Objekt izgleda kao slabo vidljiva točkica zvjezdane svjetlosti na Hubbleovim slikama i iako se njegove zvijezde ne mogu zasebno razaznati pomoću Hubblea, dokazi upućuju na to da je ovo kompaktna galaktika vrućih zvijezda koje su se počele rađati 100 – 200 milijuna godina ranije iz plina ulovljenog u džep tamne tvari. Proto galaktika je vidljiva samo na najdužim infracrvenim valnim duljinama koje Hubble može promatrati. To znači da je širenje Svemira rastegnulo i zacrvenilo njeno zračenje više nego ikojoj drugoj galaktici prije identificiranoj u HUDF-IR, dovevši Hubble do krajnjih granica kako bi je detektirao. JWST će ići dublje u infracrveni spektar valnih duljina i bit će najmanje za jednu magnitudu osjetljiviji od Hubblea što će mu omogućiti mnogo uspješniji lov na prvobitne galaktike na još većim udaljenostima, dublje u prošlost, bliže Velikom prasku.
znanost.hr