Herschel pronašao manje tamne tvari, ali više zvijezda

Postavljeno od  //  20/02/2011  //  Istraživanje svemira  //  Comments Off on Herschel pronašao manje tamne tvari, ali više zvijezda

ESA-in Herschel svemirski opservatorij je otkrio populaciju galaktika obavijenih prašinom kojima ne treba toliko tamne materije koliko se do sada mislilo za prikupljanje plina i ubrzanu tvorbu zvijezda.

Galaktike su daleko i svaka teži kojih 300 milijardi puta više od mase Sunca. Veličina izaziva trenutnu teoriju po kojoj se smatra da galaktike moraju biti više od deset puta veće, 5000 milijardi solarnih masa, kako bi mogle stvarati velik broj zvijezda. Novi rezultati su objavljeni u radu kojeg su napisali Alexandre Amblard, University of California, Irvine, i kolege. Za većinu se mase bilo koje galaktike smatra da je čini tamna materija, hipotetska supstanca koju tek treba detektirati, ali za koju astronomi vjeruju da mora postojati kako bi omogućila dostatnu gravitaciju i spriječila raspadanje galaktika dok rotiraju.

Trenutni modeli rođenja galaktika počinju s nakupljanjem velikih količina tamne materije. Njezina gravitacija privlači obične atome. Ako se nakupi dovoljno atoma, započinje ubrzano rađanje zvijezda u kojem se zvijezde rađaju 100 do 1000 puta brže nego u našoj vlastitoj galaktici danas. “Herschel nam pokazuje da ne trebamo baš toliko tamne tvari koliko smo mislili da je potrebno za pokretanje ubrzanog rađanja zvijezda.” rekao je Asantha Cooray, University of California, Irvine, koautor spomenutog rada. Do otkrića je došlo analizom infracrvenih slika koje je snimio Herschelov SPIRE (Spectral and Photometric Imaging Receiver) instrument na valnim duljinama od 250, 350 i 500 mikrona. One su ugrubo 1000 puta dulje od valnih duljina vidljivih ljudskom oku i otkrivaju galaktike koje su duboko sakrivene u prašini. “S njegovom velikom osjetljivosti na daleko infracrveno svjetlo koje odašilju ove mlade galaktike okružene prašinom, Herschel nam omogućava prodiranje duboko u Svemir i pomaže nam da shvatimo kako galaktike nastaju i evoluiraju.” dodao je Göran Pilbratt, ESA-in znanstvenik na projektu Herschel.

Ima toliko galaktika na Herschelovim slikama da se preklapaju stvarajući maglu infracrvenog zračenja poznatu kao kozmičku infracrvenu pozadinu. Galaktike nisu nasumično raspodijeljene već slijede temeljni uzorak tamne materije u Svemiru te stoga magla ima distinktivan uzorak svijetlih i tamnih područja. Analiza svjetline tih područja na SPIRE slikama pokazuje da je stopa nastanka novih zvijezda u udaljenim infra crvenim galaktikama 3 do 5 puta viša od prethodno zaključene na temelju promatranja na vidljivim valnim duljinama sličnih, vrlo mladih galaktika koja su izvršena pomoću Hubble Space teleskopa i drugih teleskopa. Daljnja analiza i simulacije su pokazali da je ta manja masa galaktika pogodnija za nastanak zvijezda. Manje masivne galaktike teško mogu stvoriti više od prve generacije zvijezda prije no što posustanu.

Na drugom kraju vage, masivnije galaktike imaju problema s hlađenjem plina što ih sprječava da se uruše i dođu do veće gustoće koja je potrebna da započne proces formacije zvijezda. No ova novootkrivena “savršena” masa od nekoliko stotina milijardi solarnih masa omogućuje galaktikama bržu i veću proizvodnju zvijezda i time i njihov ubrzani rast. “Ovo je prvo direktno opažanje preferirane mase potrebne za početak ubrzane formacije zvijezda.” rekao je dr. Cooray. Modeli nastanka galaktika se sada mogu prilagoditi prema ovim novim rezultatima i astronomi mogu prići korak bliže shvaćanju kako su nastale galaktike, uključujući i našu vlastitu.

znanost.hr

 

Komentari su zatvoreni.