Hoćemo li vlakom 30 puta bržim od brzine zvuka putovati u svemir?

Postavljeno od  //  13/03/2012  //  Zanimljivosti  //  Comments Off on Hoćemo li vlakom 30 puta bržim od brzine zvuka putovati u svemir?

Radi se o uistinu megalomanskom projektu , čija bi izvedba koštala 60 milijardi dolara. Dakle, 1.600 kilometara duga cijev, koja se uzdiže na visinu od 19,2 kilometra i ispaljuje maglev vlak u nižu Zemljinu orbitu brzinom od 32.000 kilometara na sat! Od te točke, u svemiru ste kroz nekoliko sekundi.

Mozgovi iza navedenog projekta tvrde kako bi navedena metoda smanjila trošak slanja tereta u svemir s 10.000 na 40 dolara po kilogramu, prenosi Popsci.com. Što se isplativosti tiče, stvari ‘piju vodu’, ali tehnološki gledano?

Prema projektu Stratram, kojeg osmislio i jedan od izumitelja magnetske levitacije, dr. James Powell, maglev vlak se lansira u uvjetima vakuuma. To znači da je cijev koja ide 19,2 kilometra u zrak čitavom dužinom pod vakuumom. Nakon toga se vlak ubrzava na nevjerojatnih 8,92 kilometara u sekundi i lansira s kraja cijevi u nižu Zemljinu orbitu.

Zrak je na toj visini dovoljno rijedak, da se vlak pri toj suludoj brzini ne bi raspao, već bi brzinom od 32.000 kilometara na sat nastavio put u višu orbitu i dalje. Sam princip i mehanizam ispaljivanja su izvedivi, odnosno ne postoje razlozi da oni ne budu izvedivi, ali što je s cijevi, koja bi trebala visiti na 19,2 kilometra visine vječno?

Startram nudi isti odgovor – pomoću magnetske levitacije. Powell i njegov partner dr. George Maise tvrde da ako u tlo postave supervodljivi kabel i ispod cijevi tunela, koja i sama ima sličan kabel u sebi, stvar će savršeno funkcionirati. Kabel u tlu provodio bi astronomskih 200 milijuna ampera struje, a onaj u tunelu 20 milijuna ampera. Čitavu konstrukciju dodatno bi se učvrstilo visećim kabelima.

Njihov prijedlog pregledali su u američkom državnom laboratoriju Sandia te nisu pronašli razlog zašto on ne bi bio izvediv. pronaći 60 milijardi dolara za njegovu izvedbu, sasvim je druga priča. No space shuttle program kroz tri desetljeća potrošio je triput toliku svotu dolara pa je ukinut zbog visokih troškova.

Dnevnik.hr

 

Komentari su zatvoreni.