NASA je odabrala konačnu odredišnu lokaciju za svoj sljedeći rover na Crvenoj planeti nakon godina rasprave i predstaviće svoj izbor u petak (22. jula) – gotovo 35 godina od dana kad je sonda Viking 1 sletjela na Mars, rekli su dužnosnici agencije.
Mjesto slijetanja biće osnova za NASA-in najnoviji istraživački rover, veličine auta nazvan Curiosity. Curiosity je 2,5 milijarde dolara vrijedna misija Mars Science Laboratorija (MSL), koja bi trebala biti lansirana krajem novembra.
Ranije ovog mjeseca, naučnici misije objavili su da su suzili popis opcija za lokaciju slijetanja sa četiri na samo dva. Potencijalne lokacije su krater Gale i krater Eberswalde.
Neki naučnici sumnjaju da krater Eberswalde korito drevne rijeke, dok je veliki krater Gale je planina visoka gotovo 5 km. Rover Curiosity bi se mogao pokušati djelimično popeti, rekao je manager misije.
Ove dvije potencijalne mogućnosti dobijene su s popisa četiri glavna kandidata.
Dakle, koja opcija za spuštanje je pobjednik: Gale ili Eberswalde? NASA nije rekla, no svemirske agencije održat će konferenciju za novinare i objaviti svoj konačni izbor u petak u 14:00 sati.
Konferencija će biti održana u Smithsonian National Air and Space Muzeju u Washingtonu na Dan Marsa (22. jula), koji dolazi samo dva dana nakon 35. godišnjice NASA-inog slijetanja sonde Viking 1 na Mars 20. jula 1976.
Nekoliko značajnih naučnika i managera misije će sudjelovati na sastanku. To su:
John Grant, geolog, National Air and Space Museum, Washington.
• Michael Meyer, vodeći naučnik Mars Exploration Programa u sjedištu NASA-e, Washington.
•John Grotzinger, naučnik na projektu Mars Science Laboratory, Jet Propulsion Laboratory, Pasadena, Kalifornija.
•Dawn Sumner, geolog, UC Davis, Kalifornija.
•Michael Watkins, inžinjer na projektu Mars Science Laboratory, JPL.
NASA-in rover Curiosity je najveći rover ikad poslan na Mars. Letjelica teži tonu i otprilike je veličine automobila Mini Cooper. Dizajniran je za istraživanje Marsa u detaljnije nego ikada prije, koristeći 10 različitih naučnih instrumenata.
Rover je tako velik da umjesto korištenja samo potisnika za kontrolirano slijetanje (poput nedavnog Mars Phoenix Lander-a), ili divovskih zračnih jastuka za ublažavanje udara (kao Roveru Spirit i Opportunity), koristiće nešto novo – „nebesku dizalicu na raketni pogon“.
Sistem nebeske dizalice radi ovako: Nakon što Curiosity stigne na Mars u avgustu 2012, rover će ući u atmosferu Marsa, još uvijek zaštićen ogromnim toplinskim štitom i pozadinskim oklopom.
Jednom, kad sigurno uđe u atmosferu Marsa, otvoriće padobran koji će usporiti letjelicu. Odbaciće toplinski štit, a rover se oslobađa ljuske na leđima i upali skup potisnika koji usporavaju silazak.
Kada se Curiosity lebdeći spusti na oko 60 stopa iznad površine Marsa, njegova školjka će ga spustiti kablovima na površinu planete. Ovaj način bi trebao omogućiti da se Curiosity spusti na površinu s više preciznosti nego prethodne misije, rekao je dužnosnik NASA-e.
Ali prije nego što se Curiosity spusti na površinu, treba znati konačno odredište za spuštanje.
NASA će emitirati konferenciju za štampu u petak i objaviti konačno odredište rovera, uživo na NASA TV, kao i putem webcast-a koji je dostupan ovdje: http://www.nasa.gov/ntv.