Da bi tražili život na Marsu, budući astronauti bi, naravno, željeli da izađu u šetnju, van svog životnog prostora. Ali svemirska odijela koja ih održavaju u životu također mogu nositi mikrobe sa Zemlje ili sastojke života koji bi mogli kontaminirati Crvenu planetu i tako komplicirati potragu za izvanzemaljskim životom.
Ta opasnost je natjerala naučnike da simulliraju kontaminacijski rizik. Sitni fluorescentni markeri predstavljali su mikrobe tokom probe Mars misije sa simulatorima svemirskih odijela u pustinji San Rafael, Utah. Jednostavni laserski pokazivač na svemirskom odijelu omogućava naučnicima da otkriju nivo kontaminacije baziran na fluorescentnom odzivu.
Takvi testovi mogu pomoći da se osigura da rizik od kontaminacije “ne ugrozi cijelu nauku o potrazi za životom na Marsu”, kaže Gernot Groemer, predsjednik Austrijskog Svemirskog Foruma i vodeći istraživač na eksperimentima kontaminacije.
“Sve dok nemamo pojma o potencijalnom nivou kontaminacije, možemo ugroziti kvalitet uzoraka”, rekao je Groemer.
Osim rizika od kontaminacije, Groemer i njegov međunarodni tim također proučavaju kako se svemirsko odijelo može osloboditi prašine sa Marsa koja bi mogla nositi nekakvu vrstu kontaminacije. Pokusi se izvode tokom PolAres programa Austrijskog Svemirskog Foruma koji se izvodi 2007 – 2012.
Upaliti svjetlo
Naučnici su koristili L.I.F.E. (Laser Inducirana Fluorescentna Emisija) tehnike za traženje mikroba zakovanih u ledu Antarktika. Također su koristili L.I.F.E. za simulaciju kako bi Roveri tražili organske molekule na Marsu tokom ispitivanja u Death Valley, prema Michaelu Storrie-Lombardi, astrobiologa koji je na čelu Kinohi Instituta u Kaliforniji.
“Za ovu tehnika je potreban laserski pokazivač i iPhone”, objasnio je Lombardi Storrie. “Trenutno, nakon što je sistem kalibriran, obrada sirovih podataka traje samo nekoliko sekundi, ako se radi o nepoznatom uzorku.”
No, najnoviji eksperimenti predstavljaju prvi put L.I.F.E. simulaciju moguće kontaminacije tokom misije na Mars s ljudskom posadom.
Ako laserski pokazivači otkriju fluorescentni sjaj, džepni digitalni fotoaparati snimaju slike i prenosni računr uspoređuje fluorescentne potpise s onima koji pripadaju poznatim organskim ili anorganskim molekulama. U najnovijoj Mars simulaciji se koristio samo zeleni laser pointer da identificira prisutnost sitnih kristala koji je služio kao fluorescentni obilježivač.
Metoda ne samo da može otkriti kontaminaciju Marsa sa Zemlje, nego i kontaminaciju “unazad”, onečišćenje njihovih odijela materijalom sa Marsa. Ove simulacije pokazuju da bi se oko 60 do 405 bakterija po kvadratnom cm moglo skupiti na čistom svemirskom odijelu u roku od nekoliko minuta.
Bust the dust
Otkrivanje kontaminacije, može se pokazati lakše nego zaštita protiv njega. Onečišćenja mogu doći zajedno s prašinom Marsa koja bi se lijepila za svemirska odijela zbog elektrostatičke sile između čestica prašine. Vibracija oprema nije uspjela da strese sitne čestice prašine prilikom Mars simulacije.
Umjesto toga, budući astronauti na Marsu mogli bi ući u plinski rezervoar, uključiti svemirsko odijelo u priključak visokog napona, i pritisnuti dugme. Električni naboj može otpustiti preostalu prašinu sa odijela, tako da zrak može otpuhati prašinu kao dim cigarete, rekao je Groemer za Astrobiology Magazine.
Takva “usisivač” tehnologija također može zaštititi astronaute od udisanja Marsovske prašine unutar njihove životne sredine.
Ipak, naučnici najviše brinu o opasnosti da materijali sa Zemlje kontaminiraju uzorke Marsa.
“Izazov je da ako nađemo nešto astrobiološki ili geohemijski zapanjujuće na Marsu, stvarno možemo biti sigurni da je autohtono, a ne deneseno”, rekao je Storrie-Lombardi.
Roboti i svemirska odijela
Budući robotski roveri mogu koristiti iste metode fluorescentnog otkrivanja da se usredotoče na potragu za izvanzemaljskim sastojcima života.
ExoMars Rover, predviđen za lansiranje 2018, vjerovatno će nositi panoramsku kameru. Nekoliko filtera na fotoaparatima moglo bi otkriti fluorescentne potpise najčešćih policikličkih aromatskih ugljikovodika nađenih u Mars meteoritima. Takve molekule mogu poslužiti kao ključni blok za život na Zemlji.
“Mi smo već objavili studiju simulacije takog eksperimenta i laserski prototip je prošao inicijalni ESA inženjerski pregled”, rekao je Storrie-Lombardi.
Naučnici se također nadaju da će nastaviti studiju mogućih rizika kontaminacije s Aouda.X simulatorom svemirskih odijela koji se koristi u Mars simulacijama. 45 kg teško odijelo pruža korisnicima osjećaj trčanja u punom ronilačkom odijelu.
Stalni šum sistema za održavanje života podsjeća korisnike svemirskog odijela da nosi “živi” stroj dizajniran ih održi u životu, rekao je Groemer.
“Vi se osjećate kao kornjača u oklopu, sigurni i zaštićeni od okoliša”, rekao je Groemer. “I bez obzira koliko sati vanjskih šetnji doživjeli, dobivate osjećaj da radite nešto izvanredno sa jakim osjećajem svrhe i predanosti.”