Zašto još nismo na Marsu?

Postavljeno od  //  12/04/2011  //  Istraživanje svemira  //  Comments Off on Zašto još nismo na Marsu?

Čovječanstvo leti u svemir već 50 godina, ali smo još uvijek ograničeni na samo jednu planetu – Zemlju.

Ako je prošlo samo osam godina otkada je prvi čovjek odletio u svemir do prvog čovjeka na Mjesecu, zašto ljudi još nisu kolonizirali Mars i druge planete? Ili barem Mjesec?

“NASA-in plan iz 1969 bio je da imaju misiju sa ljudskom posadom na Mars 1981, stalnu bazu na Mjesecu u 80-tim i stalnu bazu Marsu 1988”, izjavio je Robert Zubrin, predsjednik i osnivač Mars Society.

Međuplanetarna ljudska putovanja, definitivno su naučni i tehnološki izazovi. Jedan izazov će se morati nositi s problemima putovanja – pitanja hrane, vode i kisika, pogubnost mikrogravitacije, potencijalne opasnosti, kao što su požar i zračenja i činjenica da bi astronauti bi milione kilometara (i godine) daleko. Spustiti se, raditi, živjeti i vratiti se s druge planete će biti drugi izazov.

Istraživanje svemira protiv politike

Glavni razlog što ljudi još nisu otišli tako daleko je uglavnom politički.

Doba ljudskih svemirskih letova počelo je 12. aprila 1961, kada je Sovjetski Savez šokirao svijet lansiranjem kosmonauta Jurija Gagarina, prvog čovjeka u svemiru, u orbitu. U to vrijeme, tzv svemirska trka je bila u toku, gdje su Sjedinjene Države i Sovjetski Savez radili na tome da prvi spuste čovjeka na Mjesec. To je trka koja je završila s NASA-inim lansiranjem Apollo 11 na Mjesec, i slijetanjem astronauta Neila Armstronga i Buzza Aldrina na mjesečevu površinu 20. jula 1969.

“Hladni rat je završen”, rekao je Bill Nye, izvršni direktor Planetarnog društva.

U ranim danima ljudskih letova u svemir, Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez su bili ukliješteni u Hladnom ratu i borba na život ili smrt je potaknula svemirsku trku, a za kontrolu na Zemlji.

Od tada, međutim, “mi smo imali velike neuspjehe političkog vodstva u ovoj zemlji kada je riječ o ljudskim letovima u svemir”, rekao je Zubrin. “To bi bilo kao kad bi se Kolumbo vratio iz Amerike Ferdinandu i Izabeli govoreći:” pa šta?'”

Pitanje volje

Iako se “može zauvijek govoriti o tehničkim problemima, to je skretanje s teme”, rekao je Zubrin. “Možete govoriti o riziku izloženosti zračenju u svemiru godinama, ali kosmonauti su već imali veće doze kosmičkih zraka na Međunarodnoj svemirskoj stanici Mir i to nije pitanje tehničkih izazova . To je pitanje volje.“

“Možete reći da je rizično, ali zamislite sve rizike s kojima su se suočavali prvi letači u svemir”, rekao je Zubrin. “Kada Kennedy držao govor u maju 1961 o spuštanju čovjeka na Mjesec, imali smo 15 minuta iskustva u  ljudskom letenju u svemir, a ipak smo otišli.”

“Moj stric se iskrcao na plažu Normandije,” rekao je Zubrin. “Oni nisu čekali da bude sigurno da se iskrcaju u Normandiji. Ako ćete čekati da idete na Mars kad bude sigurno, nikad nećete otići na Mars.”

Naš cilj sada “je natjerati ljude da shvate vrijednost ljudskog putovanja u svemir” rekao je Nye. “Kada smo istraživali s robotima, napravili smo otkrića, ali ni blizu tako brzo kao s ljudima, i ne sa istim angažiranjem.”

“To je zaista izazov ko smo,  i kakvi smo ljudi”, rekao je Zubrin. “Jesmo li spremni prihvatiti izazove i prihvatiti rizik? Ili smo konačno odstupili od naše uloge kao naroda pionira?”

Charles Q. Choi (space.com)

 

Komentari su zatvoreni.