Najveća misija na Mars do sad

Postavljeno od  //  27/11/2011  //  Misije  //  Comments Off on Najveća misija na Mars do sad

Istraživačka laboratorija američke NASA-e, vrijedna 2,5 milijardi dolara, lansirana je danas prema Marsu na raketi Atlas 5 iz baze Cape Canareval na Floridi.

Raketa Atlas lansirana je bez ikakvih komplikacija i označila početak najveće NASA-ine misije na Mars dosad.

Curiosityju će trebati oko osam mjeseci da stigne do Marsa, a na površno tog planeta spustit će se posebnom tehnikom, koja je već ranije predstavljena javnosti i koja se zove ‘zračna dizalica’.

U atmosferu Marsa uletjet će brzinom od 20.000 kilometara na sat, a poseban toplinski štit, pobrinut će se da Curiosity sigurno uđe u atmosferu te da pritom ne izgori. Nakon toga usporit će ga prvo padobran te naposljetku četiri raketna stabilizatora zračne dizalice. Sve to dosad nije bilo izvedeno u svemiru, a u NASA-i se nadaju kako će sve ići točno po planu.

‘Taj rover nije samo tehnički najsposobniji rover ikada poslan na drugi planet, to je zapravo najsposobnijih znanstveni istraživač koji smo ikada poslali u svemir’, naglasio je prije nekoliko dana Ashwin Vasavada, zamjenik vođe projekta MSL-a u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon (JPL) u Pasadeni.

Posebnost misije Curiosity jest da je taj rover veličine automobila i dosad najveća kopnena sonda poslana bilo gdje u svemir sa Zemlje. Pokreće ga šest kotača, a NASA-ini stručnjaci predviđaju kako će se Curiosity površinom Marsa kretati brzinama između 30 i 90 metara na sat. Curiosity je dug tri metra i težak ukupno 900 kilograma.

Očekuje se kako bi u svojoj dvogodišnjoj misiji na Crvenom planetu Curiosity trebao prijeći minimalno 19 kilometara.

Ovaj NASA-in šesterotočkaš i sa jednom mehaničkom rukom doći će na Marsa narednog ljeta. Opremeljen je bušilicama i laserima uz pomoć kojih će bušiti tlo Crvene planete u potrazi za dokazima kako je na ovoj planeti nekada postojao život.

Marsovska naučna laboratorija Curiosity je robotsko vozilo na nuklearni pogon veličine automobila. Planirano je da se spusti na Mars 6. augusta 2012. godine, gdje će pokušati da utvrdi da li je crvena planeta nekada bila pogodna za život.

Ovo je prva NASA-ina misija poslije programa Viking, iz sedamdesetih godina prošlog vijeka, koja će se direktno baviti pitanjem postojanja života izvan Zemlje.

NASA će sada tragati za znacima postojanja vode na crvenoj planeti u prošlosti. Mars je kroz svoje postojanje prolazio kroz dramatične klimatske promjene, pošto nema dovoljno veliki mjesec koji bi mu stabilizovao kretanje.

Tragovi ove burne prošlosti zapisani su u hemijskom sastavu stijena. Na osnovu njih moći će da se utvrdi da li je na Marsu nekada bilo vode u tečnom stanju i ostalih sastojaka neophodnih za život i, ako jeste, koliko dugo su bili prisutni.

Curiosity (radoznalost) će nastaviti misiju robotskih istraživača Spirit i Oportuniti, koji su stigli na površinu Marsa 2004. godine.

Curiosity bi trebalo da ostane u funkciji dvije godine, a na raspolaganju će imati deset alata za analiziranje marsovskog kratera Gale.

Ovo područje široko je 154 kilometara, sa planinama visine 4,8 kilometara. Naučnici ne znaju kako su ove planine nastale, a jedna od pretpostavki je da je voda isprala njihovu okolinu, poslije čega su naslage ostale izdignute nad okolnim tlom.

 

Komentari su zatvoreni.